Veliki Štrbac

Veliki Štrbac

Kladovo, Srbija
Đerdap
Miroč
Dunav

Kratak opis

Veliki Štrbac je „krov“ planine Miroč i najimpresivniji vidikovac Nacionalnog parka Đerdap, sa kojeg se pruža nestvaran pogled na Kazan, najuži deo Dunava. Ova staza je pravi raj za ljubitelje visine i šumskih avantura koji žele da dožive najmoćniju panoramu Srbije nakon nekoliko sati uzbudljivog uspona.

Info o stazi

Ova staza prolazi i kroz Vidikovac Ploče.

Dužina

16.17km

Visina

768m

Ukupan uspon

833m

Trajanje

5h4min

Težina

Umerena

Tip Staze

Kružna

Slike sa staze

Veliki Štrbac - slika 1
1 / 6

Više o stazi

Uspon na Veliki Štrbac obično počinje sa lokaliteta Pećka bara na Đerdapskoj magistrali (89 m n.v.). Staza vodi kroz strogi rezervat prirode, duga je oko 7,6 km u jednom pravcu, sa prosečnim nagibom od 20%, što je svrstava u srednje teške ture namenjene iskusnijim planinarima i aktivnim rekreativcima. Put vijuga kroz krečnjačke stene i guste šume reliktnih vrsta, izbijajući na proplanke platoa Ploče (355 m). Sa ovih vidikovaca se kao na dlanu vide rumunski manastir Mrakonija i kolosalna Decebalova skulptura uklesana u stenu.

Sam vrh, na 768 metara nadmorske visine, nudi spektakularan pogled na Veliki i Mali kazan, gde moćni Dunav vri u dubini, dok se iznad njega izdižu vertikalne litice Karpata. Ovo je idealno mesto za posmatranje ptica grabljivica koje jedre na strujama iznad kanjona, kao i brodova koji prolaze kroz tesnac. Za potpun doživljaj, tura može biti kružna – preko Malog Štrbca (626 m), čime se prelazi ukupno 14–16 km sa kumulativnim usponom od oko 800 metara. Čitava avantura traje između 6 i 7 sati, pružajući veliku šansu za susret sa srnama i uživanje u netaknutoj, tihoj prirodi Miroča.

Video sa staze

Lokacija

Najbolje vreme za posetu

Optimalna sezona za planinarenje ovom stazom je Mar-Nov. Vremenski uslovi i pristupačnost staze su obično najbolji u ovim mesecima.

Wikipedia

Veliki Štrbac je najviši vrh planine Miroč, visine 768 m.n.v., gde relativna visina iznad Đerdapskog jezera iznosi 700m.

Izgrađen je od gornjojurskih krečnjaka. Padina prema Dunavu je staro klizište (u kombinaciji sa odronima), što se vidi po specifičnoj morfologiji, lučnom odseku i ispupčenju u donjem delu padine (akumulirani materijal). U zoni gde ulazi u Kazan, Dunav zbog pravca toka i krečnjačkog uzvišenja Čukarul Mare na levoj obali, potkopava i jače erodira desnu obalu, uzrokujući nestabilnost padine.

Saznajte vise